Obraćanje ambasadora Filipa S. Kosneta povodom Dana nezavisnosti

Obraćanje ambasadora Filipa S. Kosneta povodom Dana nezavisnosti, 4 juli, 2021

Zdravo. Hvala vam što ste nam se pridružili na proslavi 245. Dana nezavisnosti Amerike.

Naša tema za ovogodišnju proslavu Dana nezavisnosti je „E Pluribus Unum“. Ovo na latinskom „od mnoštva – jedno“ je tradicionalno geslo Sjedinjenih Država. Može se naći na mnogim američkim simbolima, uključujući i na svitku stisnutom u orlovskom kljunu na našem Velikom pečatu. Ova fraza je potekla iz ideje da su Sjedinjene Države stvorene iz unije trinaest pobunjeničkih kolonija i imigranata iz šest nacija.

Vremenom smo proširili ovaj koncept – „ od mnoštva – jedno!“ – da bi nas vodio dok težimo izgradnji društva sa jednakošću za sve Amerikance, bez obzira na rod, rasu, veroispovest, seksualno opredeljenje ili zemlju porekla.

Istoričari putovanje koje je započelo u Americi 1776. godine tokom našeg rata za nezavisnost često nazivaju „eksperimentom“ – i to sa dobrim razlogom. Ono što su naši osnivači nameravali bilo je smelo, neverovatno i neprovereno.

Oni su nastojali da izgrade novu vrstu društva, zasnovanu na novoj vrsti demokratije. Društvo zasnovano na stalnoj borbi za jednakost. Unija u kojoj su zagarantovana osnovna individualna prava – sa „slobodom i pravdom za sve“. Oblik vladavine u kojem država odgovara ljudima i koji njome upravljaju, a ne obrnuto.

Ovaj američki eksperiment poslužio je kao inspiracija mnogim zemljama koje su se potom trudile da izgrade svoje oblike demokratije. Ali, uspeh mlade zemlje nije bio osiguran. Čak i naši osnivači nisu bili sigurni u njenu sudbinu.

Pričamo priču o tome kako je 1787. godine, po završetku Konvencije koja je donela trajni američki ustav, učenjaka i diplomatu Bendžamina Frenklina zaustavila žena koja je imala ključnu ulogu u američkoj borbi

za nezavisnost – Elizabet Viling Pauel. Pauel je pitala Frenklina šta su on i drugi predstavnici napravili. Navodno je odgovorio: „Republiku madam, ako je možete zadržati.“

Naša republika je izdržala, ali samo zato što su se generacije Amerikanaca borile da nam demokratija ne sklizne iz ruku. U hodnicima moći u Vašingtonu i na sastancima malih gradova od Mejna do Havaja, u strasnim političkim debatama, u mirnim marševima i na krvavim bojnim poljima, Amerikanci su se posvetili tome da odbrane, zadrže i prošire prava pojedinca.

Prošao je gotovo jedan vek od naše Deklaracije o nezavisnosti kada je predsednik Abraham Linkoln 1863. godine izjavio: „Sad smo u velikom građanskom ratu … moramo ovde jasno zaključiti da oni nisu umrli uzaludno – tako da ova zemlje, vođena Bogom, doživi novo rođenje slobode – i da vlada naroda, od naroda i za narod ne nestane s lica Zemlje.”

Amerikanci neguju našu demokratiju i sećanje na one koji su dali svoje živote – svoj poslednji atom odanosti – u ime slobode. Ali nismo toliko naivni da bismo mislili da je borba za demokratiju tema samo za udžbenike iz istorije. Naš eksperiment se i dalje neprestano testira.

Prošlog januara, naša demokratija se suočila sa jednom od najvećih pretnji od Građanskog rata kada su sunarodnici Amerikanci inspirisani lažima pokušali da ponište slobodne izbore u nasilnom napadu na Kapitol Sjedinjenih Država. I nakon brutalnih i šokantnih smrti Džordža Flojda, Breona Tejlora i drugih Afroamerikanaca, milioni Amerikanaca raznog porekla odlučili su da ne okrenu leđa uznemirujućoj realnosti da je jednako postupanje i jednaka pravda za Amerikance druge boje kože i dalje nedostižna. I dok svi nismo slobodni, niko od nas zaista nije.

I američki eksperiment istrajava. Kao što je predsednik Bajden rekao, Sjedinjene Države su uvek gledale u budućnost. Kada smo izazvani, postajemo kao jedan: jedna nacija, jedan narod, nastojaći zajedno da izgradimo savršenije, pravednije i ravnopravnije društvo.

„Od mnoštva – jedno!“. Poput SAD, Kosovo je multietničko i raznoliko društvo. I jedni i drugi možemo da imamo koristi od raznolikosti – posebno kada prevaziđemo nevoljnu toleranciju prema našim sugrađanima različitog porekla i aktivno prihvatimo bogatstvo koje donose ljudi različitih etničkih grupa, veroispovesti, običaja i ideja.

„Od mnoštva – jedno!“. Jedne Sjedinjene Države. Jedno Kosovo.

Danas ćemo da čujemo kako naši partneri iz različitih zajednica širom Kosova koriste investicije iz Sjedinjenih Država kako bi izgradili bolju budućnost. Danas, na ovoj virtuelnoj prezentaciji 4. jula, čućete od naših partnera o nekim uspesima koje je naša saradnja ostvarila tokom protekle godine.

Naša pomoć – bilo u vidu razvojne pomoći, grantova za obrazovanje, naših programa za pomoć u profesionalizaciji sektora pravde i snaga bezbednosti ili hitne pomoći poput vakcina – nije nameravana da traje večno, iz godine u godinu. Umesto toga, težimo da osnažimo pojedine građane, vladine institucije i lokalne organizacije civilnog društva na putu ka samoodrživosti tako da Kosovo dostigne svoje mesto kao ravnopravni partner u regionu, u Evropi i na globalnoj sceni.

Čućete naše alumniste naših vodećih programa razmene, preduzetnike koji su iskoristili pomoć USAID-a i pripadnike prvog zajedničkog raspoređivanja Kosovskih bezbednosnih snaga u Kuvajtu. Svi oni najbolje koriste pomoć SAD za Kosovo i građane Kosova.

Takođe ćete čuti od volontera Mirovnog korpusa, Fulbrajtovih učenjaka i drugih Amerikanaca o vezama koje su stvorili sa Kosovcima, uprkos kulturnim i drugim razlikama.

U narednim nedeljama tražićemo od fanova društvenih medija – to znači od VAS – da doprinesete ovim pričama deleći svoja iskustva, svoje perspektive o tome šta Amerikance čini Amerikancima, a Kosovce Kosovcima – male, ponekad šaljive razlike i nesporno jake veze koje povezuju naša dva naroda.

„Od mnoštva – jedno!“. Jedno Kosovo za sve Kosovce. Jedne Sjedinjene Države za sve Amerikance, bez obzira na razlike. Obe naše zemlje moraju da nastave borbu da osiguraju jednakost za sve građane. Ova zajednička borba, ovaj zajednički eksperiment je ono što nas povezuje. Ne možemo da popustimo – izgradnja otpornih demokratija zahteva rad.

Dakle – Srećan Dan nezavisnosti!